U susret "Danu Dužijance" - Izložba hleba, promocija knjige i izbor bandaša i bandašice
Dužijanca je tradicionalni bunjevački praznik koji slavi završetak žetve i zahvalnost za novi hleb od tek ubranog žita. Predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, dr Suzana Kujundžić Ostojić istakla je značaj ovog običaja i da kao takav ga moramo sačuvati za generacije koje dolaze.

- To je izuzetno star običaj. Mi Bunjevci smo ga doneli pre četiri veka iz krajeva odakle smo došli, Dalmatinske zagore, Bosne i Hercegovine i evo ga ovde, na severu Bačke. Taj hleb od novog žita je centralna ličnost Dužijance i predstavlja radost svake nove godine, simbol plodnosti žita i ravnice. Osim toga, zaštićena je i "cipovka" kao deo kulturne nematerijalne baštine. Mi već 14 godina pokušavamo da zaštitimo element Dužijance i taj hleb u okviru nje. Kod nas se hleb zove somun, ima isti oblik i isti ukus, i trudimo se da žene sa ovih prostora ne zaborave kako se pravi. Ove godine imamo 16 hlebova, kao i nekoliko koje su poslale Bunjevke iz Mađarske.
Promovisana je knjiga Ildiko Medović „Pite iz neolita“, koja je prisutnima pružila jedinstvenu priliku da zavire između njenih korica i otkriju drevne recepte za pripremu hleba iz najranijih perioda ljudske civilizacije. Posebnu pažnju privukla je degustacija „cipovke“, hleba pripremljenog od sorte pšenice koja se smatra jednom od najstarijih poznatih vrsta.
- Došli smo do ideje da spojimo znanja i da se bavimo eksperimentalnom arheobotanikom kako bismo povezali naučna saznanja i pravili jela iz tog perioda. Krenuli smo od početka, od neolitske revolucije, kada su ljudi pripitomili životinje i prilagodili sebi razne biljke. Takođe, pratili smo kako je nastao prvi hleb. On tada uopšte nije bio napravljen od pšenice i žitarica kakve danas poznajemo, već od drevnih vrsta koje su danas gotovo zaboravljene poput jednozrna, dvozrna i Timofejeve pšenice. To su sve vrste koje su nestale sa njiva, ali se polako vraćaju. Naša ideja bila je da arheologiju i kulturu predstavimo publici na drugačiji način, kroz recepte koji se nalaze u ovoj knjizi - objašnjava Ildiko Medović, arheolog muzeja "Vojvodine".
Predstavljeni su i ovogodišnji bandaš Branislav Crnjaković i bandašica Milica Saulić.
- Imala sam priliku par godina u nazad da učestvujem u Dužijanci ali se ove godine nalazim u jednoj posebnoj ulozi, ulozi Bandašice. Mnogo mi je drago zbog toga i veoma sam srećna što imam tu čast - istakla je Milica a Branislav dodao - Za mene je ovo poseban događaj i jako sam srećan. Ovim predstavljam prošlost mojih predaka i to je za mene nešto posebno. Kroz svoju porodicu sam naučio dosta običaja i u školi sam pohađao časove bunjevačkog jezika.

Centralna proslava nacionalnog praznika Bunjevaca "Dan Dužijance" biće održana u petak, 15. avgusta, na Gradskom trgu. Program počinje u 18 časova misom zahvalnicom u Crkvi Uzvišenja Svetog Križa, nakon čega slede svečani defile, polaganje cveća kod biste Blaška Rajića i bogat kulturno-umetnički program na Trgu.