U poslednje dve godine zabeležena dva slučaja trgovine ljudima u Subotici
Možda kao broj ne zvuči mnogo, ali i samo jedna žrtva trgovine ljudima je previše, zato je važno da žrtve ne svodimo na brojeve.
- U toku prošle godine zabeležen jedan slučaj u našem gradu i postupak je i dalje u toku. U pitanju je seksualna eksploatacija. I ove godine je zabeležen jedan slučaj, u pitanju je radna eksploatacija i taj slučaj je završen. Što se tiče podataka na nacionalnom nivou, tokom prošle godine je Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima identifikovao 71 žrtvu. Uglavnom su to bile žrtve seksualne eksploatacije, i uglavnom žene preko 18 godina - kaže Vojislav Stanković, dugogodišnji volonter i trener Crvenog krsta u okviru programa Borbe protiv trgovine ljudima - Ne treba govoriti o brojevima, jer ako imamo i samo jedan slučaj u našem gradu, a imamo ga, iza njega može da stoji desetine i stotine žrtava trgovine ljudima. Svaki slučaj je specifičan i zato je važno da organizovano i odgovorno pristupamo - objašnjava Đenđi Seleši, član Gradskog veća zadužena za oblast socijalne zaštite i zdravstva.
Nizom aktivnosti usmerenih na decu svih uzrasta, Crveni krst je danas na Trgu obeležio Svetski dan borbe protiv trgovine ljudima, što je samo deo njihovih aktivnosti koje traju tokom čitave godine a koje su do sada obuhvatile 90 radionica na kojima je učestvovalo više od 1800 dece od predškolskog do srednjoškolskog uzrasta, te 20 edukatora i 3 trenera.
- Ova ulična akcija ima za cilj da građanima što više približimo značaj borbe protiv ovog ozbiljnog kršenja ljudskih prava. Imamo radionice koje su prilagođene svim uzrastima - sa najmlađima koristimo animirane likove Mišu i Mašu, a starijima razgovaramo o tome kako mogu da uđu u lanac trgovine ljudima i kako mogu da se zaštite - kaže Sara Nikolić, volonterka Crvenog krsta.

Akcije poput ove su još jedna prilika da se ukaže na prisustvo ovog problema u našem okruženju, odnosno na to koliko je važno da svi budemo deo prevencije.
- Ovo je globalni problem, ali ono što je najvažnije, ovo je jedan oblik nasilja, koji je najteži oblik kršenja ljudskih prava koja se odnose na dostojanstvo, a vrlo često se odnose, nažalost, i na pravo na ljudski život. Lokalna samouprava i lokalni tim ovoj problematici pristupaju veoma ozbiljno, odgovorno i profesionalno. Kao član GV i koordinator ovog tima, želim da istaknem da u kontinuitetu sprovodimo prevencije, obuke i edukacije, ali i unapređivanje koordinisanog rada svih nadležnih institucija koje se nalaze u sistemu rešavanja ove problematike - objašnjava Seleši.
Budući da se naš grad nalazi na samoj granici, ali i da se našao na ruti migranta, on spada u područja povećanog rizika.
- To znači da postoji povećani rizik od eksploatacije kako naših sugrađana tako i raznih migranata koji se nalaze u tranzitu u našem kraju. Da li trgovina ljudi pogađa određene kategorije našeg društva? Da, to su uglavnom žene, najčešće maloletne devojke, sve češće mladi na društvenim mrežama kao i migranti. Naši sugrađani su dobro upoznati sa migrantskom krizom, a ono što je važno, naši sugrađani znaju da prepoznaju razne vrste eksploatacija, ne samo seksualne, već i radne, što je veoma važno - dodaje ona.
Ukoliko postoji bilo kakva sumnja na trgovinu ljudima, ili eksploatacijom radne snage, važno je odmah se obratiti nadležnima.
- U slučaju da postoji bilo kakva sumnja, čak i ako nema dokaza, uvek treba prijaviti policiji i službi za socijalni rad a oni će dalje preduzeti potrebne mere. Žrtve trgovine ljudima nisu samo obaveza institucija, one zahtevaju hrabrost da se prijavi, solidarnosti i angažovanje celokupne društvene zajednice - zaključuje ona.