Spornih 700 hektara i dalje na raspolaganju crkvama

Na taj način, spornih 700 hektara, o kojime je prethodnih sedmica bilo dosta bure u javnosti, ostaju u privremenom posedu Pravoslavne, Rimokatoličke i Evangelističke crkve, koji će ih i dalje izdavati u zakup.

Jene Maglai, predsednik Gradskog odbora Saveza vojvođanskih Mađara, čiji su odbornici jedini bili protiv skidanja ove tačke sa dnevnog reda, smatra da je u ovom slučaju izostao odgovoran odnos prema državnoj zemlji.

- Ako je nešto nezakonito, onda se mora poništiti, a ne da se, kao što je to slučaj sada, pod pritiscima vraćamo nekoliko koraka unazad. Ovo je tipično dodvoravanje određenim interesnim grupama i institucijama, a ne interes grada. Ja ne sporim da crkve treba da dobiju svoju zemlju koja im je nezakonito oduzeta nakon Drugog svetskog rata i žao mi je što država još ranije nije regulisala to pitanje, ali se moraju poštovati zakoni. Ne može dodvoravanje crkvama biti iznad zakona – izjavio je Jene Maglai.

Šef kancelarije za poljoprivredno zemljište u državnoj svojini, Grgur Stipić, istakao je da je, na osnovu dopisa Republičkog javnog pravobranilaštva i nadležnog ministarstva, dat predlog da se sporna odluka, doneta 2007. godine, oglasi ništavnom.

- Taj predlog je usvojilo Gradsko veće, ali je sada odlukom odbornika Skupštine grada ta tačka skinuta sa dnevnog reda. Ipak, to neće uticati na usvajanje programa za izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup, jer će u njemu biti navedeno i 700 hektara koje trenutno koriste crkve, ali ono neće ići na licitaciju dok je na snazi odluka Osnovnog suda, koji je privremenom merom, krajem prošle godine, zabranio, na osnovu odluke iz 2007. godine, lokalnoj samoupravi da uđe nazad u posed zemlje i njeno izdavanje – istakao je Stipić.

To praktično znači, da još grad najmanje godinu dana neće moći da raspolaže sa ovih 700 hektara, jer kada se na jesen zaseju nove kulture, po važećim propisima, čak i ako Osnovni sud ukine privremenu meru, niko ne sme da ulazi u novi posed dok se ne skine letina.

Mirko Štefković, sekretar Subotičke biskupije Rimokatoličke crkve, zahvalio se strankama koje su glasale za skidanje pomenute odluke.

- I pored tumačenja Ministarstva poljoprivrede i Republičkoj javnog pravobranilaštva, odluka Osnovnog suda je i dalje na snazi i ovo je bila jedina ispravna odluka – rekao je Štefković.

Jerej Đorđe Dimić, sekretar pravoslavne Crkvene opštine subotičke, istakao je da crkve nisu zemljište nikome otele, već im je ono 2007. godine dodeljeno odlukom lokalne samouprave.

- Ako sud nekada odluči drugačije, mi ćemo postupiti po tom nalogu. Do tada, kao i do sada, izdavaćemo to zemljište poljoprivrednicima u zakup, jer nam važeći zakoni to dozvoljavaju – naglasio je Dimić.

Bez odluke o Počasnim građanima

Od 59 prisutnih u Sali, 29 odbornika je glasalo da zvanja Počasni građanin dobiju Radomir Konstantinovićm književnik i filozov, i Naco Zelić, nekadašnji sudija i kulturni stvaralac, ali to nije bilo dovoljno, jer je za izglasavanje ove odluke trebao još jedan glas, odnosno više od polovine prisutnih.

Najglasnici protivnici su bili članovi Srpske napredne stranke, jer je Zelić svojevremeno bio osuđen zbog „delovanja sa pozicija hrvatskog nacionalizma“, kao i bunjevačkih stranaka u Skupštini, zbog Zelićevog negiranja postojanja Bunjevaca kao autohtonog naroda.