Komentara: 4
Pregleda: 2821

Kupola nad čitavim gradom

03.04.2010. u 13:05h
Izvor: Politika Online
<p>Profesori dr Milan Kekanović i dr Ivan Hegediš ponudili novo konstrukcijsko i arhitektonsko rešenje za gradnju kupola koje bi mogle da dostignu i neverovatne razmere od nekoliko kilometara</p>
Kupola nad čitavim gradom

Docenti na Građevinskom fakultetu inženjer građevine dr Milan Kekanović i arhitekta dr Ivan Hegediš osmislili su jedinstven projekat nazvan „Supkupola" - graditeljska konstrukcija treći milenijum, a zahvaljujući inovacijama u konstrukciji ona može da ima i prečnik od neverovatnih šest kilometara, sa visinom od 1.800 metara u najvišoj tački.

- Ovo je futuristički projekat koji predstavlja pozitivnu provokaciju graditeljima, konstruktorima i arhitektama, i apsolutno je realno izvodljiv zahvaljujući drugačije postavljenim principima fizikalnog ponašanja konstrukcije kao nove osmišljene nosive strukture koja bi bila potpuno montažno-demontažna: u njoj usled opterećenja kao aksijalna sila postoji samo pritisak, ali bez mogućnosti izvijanja. Naime, nosivi sistem je tako osmišljen da sam sebe pridržava, a materijali inače najbolje trpe pritisak, pa još ako nema izvijanja, onda zaista možemo graditi megaobjekte, najveće na svetu, uz sigurnost nekoliko puta veću nego što je imamo kod sadašnjih rešenja - kaže u razgovoru za „Politiku" dr Milan Kekanović.

Kupola nad čitavim gradom

Profesor Kekanović objašnjava da nauka nekada određenim zakonima postavlja ograničenja, pa tako pojedini zakoni fizike često sputavaju vizionarstvo i kreativnost inženjera.

– Mašta se u nauci ne sme sputavati i ograničavati jer to može usporiti i sprečiti razvoj tehnike, tehnologije i privrede, a time i napredak čovečanstva – smatra profesor Kekanović.

Arhitekta dr Ivan Hegediš objašnjava da su „Supkupolu” stvarali zajedno, i da su se na ovom projektu preklopila konstrukcijska inovacija Kekanovića i njegova zamisao o kupoli kao jednom od mogućih, gotovo idealnih, oblika za ljudsko stanovanje.

– Kada mi je Kekanović rekao da bi sa svojom inovacijom mogao da gradi objekte velikih razmera, došao sam na ideju da to rešenje predstavimo vizionarskom kupolom prečnika šest kilometara koja bi mogla da „poklopi” širi centar Subotice. Ispod takve kupole ne bi bilo zagađivača, a unutar nje vladali bi uslovi kontrolisane klime, bez velikih temperaturnih oscilacija i leti i zimi – objašnjava dr Hegediš.

Oni mlađi u ovoj viziji naći će sličnosti sa fikcijom iz crtane serije o Bartu Simpsonu, ali zanimljivo je da je i arhitekta Hegediš u svom romanu pre 10 godina smestio Suboticu pod kupolu, doduše neverovatnih razmera od 35,7 kilometara.

Ideja o stavljanju velikih površina, čak čitavih gradskih područja, pod sferični oblik u svetu nije nepoznata. Primenjena je, i to je za sada najveći izveden projekat, u parku „Eden” u Velikoj Britaniji kako bi se mogla kontrolisati klima i „oponašati” prirodni eko-sistemi. Trenutno grad Hjuston u SAD nastoji da reši problem izgradnje kupole iznad svog gradskog jezgra, ali njihovi inženjeri, koristeći standardne graditeljske konstrukcije i standardne metode proračuna, ne mogu da reše problem nestabilnosti kupole dok se ona ne zatvori. Kupola u Hjustonu trebala bi da ima 1,5 kilometar u prečniku i bila bi najveći graditeljski poduhvat u ovom milenijumu.

Kupola koju su osmislili dr Kekanović i dr Hegediš, prema njihovim tvrdnjama, nudi rešenje za probleme pred kojim su stali američki graditelji i predstavlja način gradnje kupole velikih razmera jer bi se gradila kao montažna, konzolno, bez skela, i u svakom momentu izgradnje bila bi potpuno stabilna struktura. Oni su spremni da pomognu američkim kolegama ukoliko zatraže pomoć.

U suprotnom, poučen ranijim lošim iskustvom, dr Kekanović kaže da još neće pokrenuti proces zaštite svog patenta dok ne pronađe zainteresovanog investitora za primenu ove tehnologije. On kaže da prijava patenta kod Zavoda za intelektualnu svojinu ne daje dovoljnu zaštitu i da se događa da inovacije iz Srbije završavaju na „inostranim stolovima“, potpuno preslikane ili malo modifikovane, a da sami stvaraoci inovatori najčešće to nikada i ne saznaju.

Izvor: Politika Online
Postavljeno pre 14 godina i 4 nedelje
Komentara: 4
Pregleda: 2821
Komentara
0
Napiši komentar
Pošalji komentar
Dodaj grafički fajl
(do 20 MB)
    Imaš na raspolaganju 1000 karaktera
    Pravila komentarisanja
    Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.