• Pregleda: 3488

Bunjevci obeležili Dan nacionalnog saveta

Svečanom sednicom u Plavoj sali Gradske kuće u petak je obeležen „Dan izbora prvog Nacionalnog saveta“, jedan od četiri nacionalna praznika Bunjevaca.
Bunjevci obeležili Dan nacionalnog saveta

Kao i prethodnih godina, na dnevnom redu je bilo svečano obraćanje predsednice Bunjevačkog nacionalnog saveta i dodela priznanja za doprinos negovanju i očuvanju kulture i identiteta Bunjevaca.

U ime Grada Subotice okupljene je pozdravila zamenica gradonačelnika Timea Horvat, koja je istakla značaj rada Saveta kao krovne institucije bunjevačke nacionalne manjine.

- Kada je 23. februara 2003. godine osnovan prvi Nacionalni savet Bunjevaca udareni su temelji bunjevačke nacionalne zajednice. Bunjevci su kroz rad Saveta, kao i ostale nacionalne zajednice, stekli prava u oblasti obrazovanja, kulture, informisanja i službene upotrebe jezika. Samim tim su stvorili uslove za institucionalno kreiranje političkog i društvenog života – podsetila je Timea Horvat. - U početku nije bilo lako, ni jednostavno. Ali posle 14 godina upornosti i rada možemo reči da je dosta urađeno, ali predstoji još puno posla.

Predsednica BNS Suzana Kujundžić Ostojić sumirala je rad saveta u minuloj godini, sa posebnim osvrtom na očuvanje bunjevačkog govora i inicijativu da se akt iz 1945. godine proglasi ništavnim.

- Bunjevački govor se uči u 12 škola, predaje ga 14 učitelja i nastavnika a pohađa ga 456 dece. Uspeli smo da oformimo grupe veće od 15 đaka, kako bi predavače plaćalo Ministarstvo prosvete. U poređenju sa ostalim nacionalnim manjima, bunjevački govor je na drugom mestu u Srbiji po povećanju interesovanja đaka za učenje sa 24 odsto – predočila je Suzana Kujundžić Ostojić. - Ponovo smo se obratili Pokrajinskoj skupštini da poništi akt iz 1945. godine, jer je nedopustivo da se Bunjevcima osporava pravo na nacionalni identitet. Imamo obećanje da će se to razmatrati već na narednoj sednici.

Na svečanosti uručene su i nagrade za doprinos očuvanju bunjevačke kulture i nacionalnog identiteta. Za deceniju rada na očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca priznanje su dobili KUD „Aleksandrovo“ i KUD „Bunjevka“. Priznanje „Blaško Rajić“ za doprinos u razvoju institucija i očuvanju nacionalnog identiteta dobili su Andrija Peić Tukuljac i Đuro Bošnjak, dok je nagrada „Ambrozije Šarčević“ za doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada pripala Suzani Kujundžić Ostojić.

Izvor: Subotica.com

povezane teme

6
ffilozoff Odgovori
Gde je nestao spomenik Ambroziju Bozi Sarcevicu? Stari SUBOTICANI znaju sta pitam i gde je bio postavljen...Pitanje-Kako ste za nedelju dana mogli okrenuti ledja Tomi stiroporu(dao Vam bukvar na cirilici) i u istoj nedelji podrzali Vucica i njegove priveske,Vulina,Dacica,Palmu,Mladog Krkobabica??? Bunjevci nisu nikad bili uvlakaci!
Daddy Odgovori
Cestitke i fala vam svima!
srbenda iz backe topole Odgovori
Pozdrav iz srca ,mojoj divnoj, i srcu mome dragoj braci Bunjevcima..Budite slozni medju sobom , i ostanite i dalje dobri ..vredni i ..cestiti ljudi !! Kao sto ste i UVIK bili!!
Bunjevac Odgovori
Uuu al su brojni...
Daddy Odgovori
Ffilizoff-e, svima karakter napadas a tvoj nije ni za pomen, za kicmu nisi ni cuo. Bar dva puta si vec kudio, cmizdrio i "obecavo" grandiozno, da nas ovde na subotica.com "nikad" vise neces gnjavit.

Kad ces vec ispunit to obecanje?
Bunjevac Hrvat Odgovori
Bunjevci su jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno Podunavlju i Potisju. Život ranih Bunjevaca u područjima Zagore, Ravnih Kotara, Dinare, Promine i Svilaje nije bio lagan. Živjeli su od stočarstva i u kamenim kućama poznatim kao "bunje" (jedn. bunja). Po imenu tih do danas sačuvanih nastamba od suhozida, Bunjevcima su ime dali Mlečani: od talijanskih riječi: bugna koja znači kamen tesanik i bugno košnica – kuća s mnogo stanova ili prostorija.[1]
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.