Komentara: 18
Pregleda: 5553
Foto

Vek od posete Kralja Aleksandra Karađorđevića Subotici - drugi dan

27.07.2019. u 11:00h
Izvor: Subotica.com
Na današnji dan, pre tačno stotinu godina, regent i prestolonaslednik Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca Aleksandar Karađorđević, posetio je Suboticu. Ovo je priča o dva nezaboravna dana jednog kralja, kako je i sam rekao tadašnjem gradonačelniku, koju je naš grad nažalost zaboravio.
Vek od posete Kralja Aleksandra Karađorđevića Subotici - drugi dan

U nedeljno jutro, 27. jula 1919. godine, u odajama gradonačelnika Subotice, regent Aleksandar Karađorđević primao je darove Subotičana. Predsednica Dobrotvorne zajednice Bunjevaka, Kata Prćić, predala je visokom gostu, zajedno sa rimokatoličkim sveštenikom Ilijom Kujundžićem, zlatom vezenu košulju i svilenu vezom ukrašenu pošu, koju su izradile Marija Hagen i Etelka Rajčić. Činovnik Grgo Saulić, sa suprugom Marijom i ćerkom Marčom, tri flaše crvenog kelebijskog vina iz njegovog vinograda, a svaka je bila ukrašena posebnom trobojkom, srpskom, hrvatskom i slovenačkom. Regent je strogo odredio domaćinima da neće primati nikakve darove, ali je ovakve skromne i simboličke darove običnih ljudi primio i srdačno se zahvalio.

Oko 09:30 časova, stigao je regent u pravoslavni hram Svetog Vaznesenja Gospodnjeg na svečanu liturgiju. Pravoslavni sveštenik Marko Protić, veliki intelektualac, darovit govornik i jedan od ključnih aktera procesa prisajedinjenja u Subotici, održao je nadahnutu besedu tokom bogosluženja, u kojoj je, između ostalog, i ovo poručio visokom gostu: "Vaše Visočanstvo! Dragi brate naš! Naše pouzdanje, naša vera, naša nada kada god nije ka Nebu obrnuta, u Tebi, nasvetlijem licu za nas na zemlji, nalazi krajnju metu svoju i zato Ti valjda neće biti čudna, neshvatljiva ili smešna naša, do krajnjeg bezumlja velika radost, što Te gledati, što Te slušati, što Te zagrliti možemo! Kao miris majskoga cveta opija nas bliskost Tvoja, kao prostranstvo neba i pučine divi nas pogled Tvoj! Praštaj iskrenosti i prostoti našoj i veruj, da jače uspomene u životu nećemo imati od ovog Tvoga prvoga zagrljaja sa nama! U podaničkoj i homagijalnoj odanosti jedva da ćeš imati ubuduće, na jugu, istoku i zapadu prostrane domovine naše, čvršćih privrženika i poklonika do nas ovde, na severnom stožeru našem".

Nakon pravoslavnog hrama, regent je sa svom pratnjom otišao u gradsku rimokatoličku katedralu Svete Terezije Avilske, gde ga je dočekao i u crkvu uveo sveštenik Dezider Vojnić, da i tamo prisustvuje službi. Nakon toga je gost, kao vrhovnik komandant vojske, posetio sedište divizije i obišao Osmi pešadijski puk i artiljerijsku kasarnu, sa divizijskim generalom Mirkom Milosavljevićem. Kada je završio inspekciju vojnih objekata, uputio se u Aleksandrovo, gde je takođe bio na službi u pravoslavnom hramu Svetog Dimitrija, gde ga je pozdravio paroh Miloš Pilić, nakon čega se regent lično obratio Šandorčanima, koji su se okupili u velikom broju i neprekidno klicali i zasipali gosta cvećem.

Vek od posete Kralja Aleksandra Karađorđevića Subotici - drugi dan

Pravoslavna gradska levo, Katedrala, Aleksandrovačka crkva

U 13 časova, regentu je priređen ručak u gradu, gde su se posluživali naročito bunjevački specijaliteti, poput prisnaca. Na svim događajima u Subotici, uz visokog gosta bila je prisutna velika svita, u kojoj je bilo značajnih istorijskih ličnosti, poput vojvode Petra Bojovića, komandanta kraljeve garde pukovnika Petra Živkovića, istaknutog srpskog književnika iz Dalmacije Ive Ćipiko, rektora Beogradskog univerziteta Bogdana Gavrilovića. Prisustvo ovih ličnosti svedoči o ozbiljnih državničkih namera prema Subotici, u kojoj je već 1920. godine otvoren Pravni fakultet u okviru Beogradskog univerziteta, o čemu se bez sumnje razgovaralo i planiralo tokom ove posete.

Tokom nedeljnog popodneva, regent Aleksandar je otišao na Palić. Tu je razgledao banju, koja mu se jako svidela i u povratku je obišao tri salaša. Boravio je na salašima Ištvana Pelhea, Ferenca Nađheđešija i Ivana Vojnića. Ostalo je zabeleženo da je izrazio velike simpatije prema salašarskom načinu života. Domaćini su se još dugo hvalili po subotičkim kafanama da je regent baš kod njih došao u posetu.

Vek od posete Kralja Aleksandra Karađorđevića Subotici - drugi dan

Velika terasa na Paliću

Svečana večera mu je priređena u Velikoj terasi na Paliću u 21 čas, gde je opet bio oduševljeno ugošćen. Časopis "Neven" iz tog perioda svedoči da je regent pio iz pozlaćenih čaša sa dvora erdeljskog kneza Ferenca II Rakocija. Subotica nije u svojoj istoriji imala mnogo tako značajnih gostiju. Poslednje posete na najvišem nivou, desile su se 1788. godine, kada je u gradu boravio nadvojvoda Franc I, koji će početkom 19. veka postati austrijski car, a godine 1789. kratko se u gradu usput zadržao tada aktuelni austrijski car Josif II.

Oko ponoći regent Aleksandar se vratio u grad, gde nije otišao na počinak, već je proveo više od pola sata šetajući ulicama i to ne samo centrom, nego je zašao i po kvartovima. Plemeniti gost je očigledno bio oduševljen gradom i imao je izgleda veliku želju da se kreće nekim uređenim, urbanim i ratom netaknutim prostorom. Beograd je strašno stradao u Prvom svetskom ratu i u tom trenutku je imao manje stanovnika od Subotice. Posle sedam godina rata (od Prvog balkanskog rata 1912. godine), vojskovođi je sigurno prijala sva ta radost i dobrodošlica u jednom od značajnijih nekadašnjih austro-ugarskih gradova. Ne treba zaboraviti da je Subotica, još i po popisu iz 1931. godine, bila treći grad po veličini u Kraljevini Jugoslaviji, iza Beograda i Zagreba. Zaista dostojna pažnje jednog monarha.

Vek od posete Kralja Aleksandra Karađorđevića Subotici - drugi dan

Kralj Aleksandar na sofi

Visoki gost je svečano ispraćen od Subotičana na Železničku stanicu, u ponedeljak, 28. jula 1919. godine, tačno pet godina od početka Prvog svetskog rata. Voz kojim je trebalo da krene za Sombor, čekao ga je na peronu u 10:30 časova. Pozdravljajući se sa gradonačelnikom Matijevićem, regent Aleksandar Karađorđević mu je rekao: "Došao sam da Vam se još jednom zahvalim na Vašem lepom i srdačnom gostoprimstvu. Moj boravak u Subotici ostaće mi najlepša uspomena! Izvolite to saopštiti i Vašem narodu", i tom prilikom je i obećao da će uskoro ponovo doći.

Zaista Subotičani nisu morali dugo da čekaju da ispuni to obećanje. Sledeće, 1920. godine, bio je 9. oktobra ponovo u Subotici, na prvim konjičkim trkama koje je organizovalo novoosnovano "Kolo jahača regenta Aleksandra" na subotičkom hipodromu. O posebnom odnosu ove značajne istorijske ličnosti prema Subotici, svedoči i činjenica da je jednom prilikom njegova supruga, kraljica Marija pristala da se, sa nekoliko drugih žena iz kraljevske porodice, obuče u bunjevačku nošnju koju im je iz Subotice donela ugledna književnica Mara Đorđević Malagurski.

Vek od posete Kralja Aleksandra Karađorđevića Subotici - drugi dan

Kralj Aleksandar pored voza

Tako je to bilo pre stotinu godina, a izvori svedoče da je vojni fotograf napravio nekoliko lepih slika u centru grada i da su se one mogle kupiti kao razglednica kod optičara Deutch-a. Tragična je činjenica da danas, vek kasnije, tih fotografija nema ni u subotičkom muzeju i arhivu, niti u Arhivu Vojvodine. Prodavnica gde su se razglednice mogle kupiti, zatvorena je nakon što je vlasnik Jevrejin iz Subotice poslat direktno u Aušvic, a hortijevski fašistički okupator, sprovodio je tokom 1941. godine u Subotici varvarsku kampanju uništavanja ćiriličkih knjiga, dokumenata, srpskih i jugoslovenskih simbola, javnih napisa i spomenika.

Zbog fotografije kralja Aleksandra mogla se izgubiti glava, pa ne čudi što su vlasnici istih, takve slike uništavali ili tako skrivali da posle ni sami nisu mogli da ih pronađu. Ta kampanja kao da je uspela, jer danas u Subotici nema više ulice koja nosi ime kralja Aleksandra, niti kakvog spomenika koji bi podsećao na ove posebne dane, kada je naš grad impresionirao jednog vladara svetskog kova. U njegovu čast, podignut je 1936. godine Jugoslovenski narodni dom kralja Aleksandra I Ujedinitelja, ali je i tu, ideološkom čistkom, njegovo ime izbrisano, pa ovu jedinstvenu građevinu Subotičani danas znaju kao "Jadran". Možda je prilika da makar u nečemu pokažemo odnos prema viteškom kralju, dostojnom naših predaka od pre jednog veka.

Izvor: Subotica.com
Postavljeno pre 4 godine i 8 meseci
Komentara: 18
Pregleda: 5553

Povezana vest

Povezane teme

subotički vremeplov

vremeplov

Komentara
0
Napiši komentar
Pošalji komentar
Dodaj grafički fajl
(do 20 MB)
    Imaš na raspolaganju 1000 karaktera
    Pravila komentarisanja
    Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.