Komentara: 0
Pregleda: 3086

Umetnost od slame u rukama Jozefine Skenderović

11.08.2017. u 16:47h
Izvor: TV Subotica
Motivi slame nisu retki na ovim prostorima, a za brojne predmete izrađene u ovoj tehnici, zaslužne su čuvene slamarke. Jozefina Skenderović, jedna je od najpoznatijih u našim krajevima, jer je dugi niz godina posvećena ovom jedinstvenom poslu.
Umetnost od slame u rukama Jozefine Skenderović

Jozefina Skenderović, već gotovo četiri decenije bavi se slamarstvom. Bavljenje ovim hobijem, počinje davne 1979. godine, kada se zaposlila u osnovnoj školi u Tavankutu, gde su se održavale slamarske radionice za decu. Ljubav prema slamarstvu, potekla je iz okruženja, jer kako kaže, odrastala je dok se žetva još radila ručno, a nije bilo ni jedne Dužijance na kojoj ona nije bila. Da bi ste se bavili slamarstvom, morate najpre imati ljubavi, strpljenja, ali i vremena.

- Ljubav, strpljenje i zaista morate imati dovoljno vremena. Ako ćete za dva sata ćete nešto raditi, onda nemojte ni počinjati, jer za dva sata nećete ništa uspeti i to je stvarno malo vremena. Mislim da je tako sa svakim ručnim radom, pogotovo sa vezovima i zlatarstvom. Takvi zanati su spori i mali, ali je rezultat na kraju fenomenalan - kaže Jozefina Skenderović.

Da je rezultat fenomenalan, vidi se u radovima ove umetnice. Kruna koju će bandaš i bandašica nositi za ovogodišnju Dužijancu, izradila je za oko tri nedelje. Pored kruna, najviše se prave slike od slame, ali i perlice i drugi suveniri. Osnovno pravilo u ovom poslu je da se slama oblikuje dok je meka, zbog čega se mora pokvasiti, a potom se mora osušiti da bi se mogla sastaviti.

- Osnovno pravilo je da se slama oblikuje kada je mekana, a da bi bila mekana mora biti mokra. Kada se sastavlja, lepi i šije mora biti suva. Koliko ste savladali ovu veštinu, to je stvar svake slamarke, ali nikada slamu nećete sastavljati kada je mokra, a ne možete je oblikovati dok je suva jer će pući - objasnila je čuvena slamarka.

Slama koja se koristi za izradu radova je posebna sorta žita bankut, koja se danas sadi samo u vrtovima slamarki.

- Žitnu slamu posebno sejemo. U pitanju je stara sorta žita bankut, vrsta slame koja nema veliki rod, obično od 10 do 12 metara po jutru, ali zato ima ogromnu slamu. Ustvari mi zbog slame i sejemo jer, s obzirom na to da niko više od ratara to ne radi, onda mi u našem vrtu ili bašti malo zasejemo žita, pa onda imamo i tu slamu - dodala je ova umetnica.

Jozefina Skenderović vodi slamarske sekcije u HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu još od 1993. godine. Ove godine, održan je 32. Saziv kolonije slamarki, a radovi sa ove kolonije, mogu se pogledati danas na Izložbi koja će se održati u vestibilu Gradske kuće, s početkom u 19 časova.

Izvor: TV Subotica
Postavljeno pre 6 godina i 8 meseci
Komentara: 0
Pregleda: 3086
Povezane teme

dužijanca

dužijanca 2017

slamarska kolonija

radovi od slame

Komentara
0
Napiši komentar
Pošalji komentar
Dodaj grafički fajl
(do 20 MB)
    Imaš na raspolaganju 1000 karaktera
    Pravila komentarisanja
    Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.