• Pregleda: 3210

Takmičenje risara uskoro dobija trajnu lokaciju održavanja

Nakon Dužijance malenih koja je održana proteklog vikenda, jedna od mnogobrojnih manifestacija u okviru programa obeležavanja ovogodišnje Dužijance, Takmičenje risara, održaće se u subotu 11. jula na imanju Stipana i Blaženke Šarčević u Žedniku.
Takmičenje risara uskoro dobija trajnu lokaciju održavanja

Organizator manifestacije je Udruženje bunjevačkih hrvata „Dužijanca“, a učestvovaće 30 odraslih i 5 dečijih parova iz Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine i prigradskih i gradskih mesnih zajednica.

Iako je prošle godine ovo takmičenje otkazano zbog lošeg vremena, ove je prognoza naklonjena ljubiteljima i učesnicima ove tradicionalne žetvene svečanosti. Program počinje u 6 sati okupljanjem risara, zatim će u 6:30 uslediti odlazak na njivu i smotra risara, a u 7 sati počeće pletenje užadi.

U 8 sati služiće se risarski ručak, a takmičenje će početi sat vremena kasnije. Održaće se prikaz rada na starim mašinama, promocija gastronomskih specijaliteta, a nastupiće i folklorna grupa HKC „Bunjevačko kolo“ iz Starog Žednika. Tačno u podne biće proglašeni pobednici takmičenja.

U Udruženju bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ kažu da postoji plan da se u budućnosti konačno definiše lokacija održavanja Takmičenja risara, a sve u cilju turističke promocije Dužijance kao najveće žetelačke svečanosti i pratećih programa. Postoji mogućnost da se zakupi određeni prostor u Đurđinu koji će infrastrukturno biti opremljen i uređen, međutim, konačan plan Udruženja je kupovina prostora na kojem će se održavati ovo takmičenje.

Budžet ovogodišnje Dužijance iznosi oko 3,5 miliona dinara. Sredstva su delom obezbeđena iz budžeta grada, Pokrajine, Hrvatskog nacionalnog vijeća i drugih izvora. Za ovogodišnjeg bandaša i bandašicu izabrani su Nikola Bašić i Martina Ivković.

Izvor: RTV City

povezane teme

6
Neša (Glodur) Odgovori
Dužijanca je bunjevačka a ne hrvatska. Prva dužijanca bila je 1911. godine kada još nije bilo Bačkih Hrvata koji su nastali raspadom SFRJ. Od tada je počela komedija u kojoj pokondireni Novohrvati-starobunjevci divane novohrvatsko-prisnobunjevački jezik.

Poslednjih godina Hrvati "mekim sredstvima" i asimilacijom pokušavaju da Bunjevce trajno zbrišu sa ovih prostora. Bunjevci su inače katolički Srbi a uporedo se radi na asimilaciji pravoslavnih Srba u katoličanstvo tj. spajanju dve Crkve.
Daddy Odgovori
Al nam polako al sigurno kradu duzijancu!


Pa kad Rvati nemate bas nista svoje da se dicite.


Bunjevac zivi!
Lala Odgovori
Ha ha ha, još malo biće i Marsovski bunjevci! Zbog nečijih sitnih ličnih interesa razbucali ste nas u param parčad. Bunjevci ujedinite se!
cule Odgovori
Bunjevci su poreklom Hrvati a ovo je politicko objasnjenje jer istorijsko sam citirao vec u vise navrata
ako je Srbija u četvrtak navečer dobila status kandidata za EU, u završnici mukotrpnih pregovora umalo se okliznula na pitanju Vlaha. Naime, Rumunjska je prijetila blokadom Srbije, tvrdeći da prava vlaške nacionalne manjine nisu u skladu s europskim standardima. Što se točno dogodilo, analizira naš kolumnist.

Bez panike, molim. Ovdje nije riječ o Vlajima, nego o Vlasima, nacionalnoj manjini načelno rumunjskog porijekla koja živi u istočnoj Srbiji (Negotin, Zaječar, Donji Milanovac, Homoljske planine itd.). Zašto su ti Vlasi sada ovdje važni? Zato što je novopečena članica Rumunjska, nenadano i dramatično, prije par dana napravila scenu osporavajući Srbiji kandidaturu za Europsku uniju zbog ‘vlaškog pitanja’.

Prije svega, trebamo dovesti u red neke pojmove. Svatko ima svoje Vlahe. Dalmatincima ne trebamo objašnjavati: njihovi bogati Vlaji voze ‘vlajbacha'; o uzrečicama splitskih lovaca ovdje nećemo jer bi bilo politički nekorektno. Vlah ili Vlaj je onaj Drugi, preko brda ili blizu – ali Drugi. Turcima je Vlah bio kršćanin, pa je to ostalo Bošnjacima za Srbe; Hrvati su ‘Latini’ (istočna Hercegovina) ili jednostavno ‘katolici’. Srbijancima je Vlah Rumunj koji živi na desnoj obali Dunava – najkraće. Ne znam imaju li Rumunji u Rumunjskoj neke svoje Vlahe, ali me ne bi začudilo i da ih imaju.

*** komentar skraćen zbog dužine koaj prelazi broj dozvoljenih karaktera ***
cule Odgovori
Drugi deo teksta gore
Hvala unapred rekaciji da je objavi..
Vratimo se, dakle, tom efemerno famoznom ‘vlaškom pitanju’ u Srbiji. Rumunjska nacionalna manjina dijeli se na tri skupine: u Banatu, gdje ih je najviše, oni su jednostavno Rumunji i oko toga nema prijepora; u istočnoj Srbiji imamo dvije struje – jedni sebe smatraju Rumunjima, a drugi Vlasima jer da su drukčiji po dijalektu, povijesti itd. Mnogi od njih imaju srbizirana imena i prezimena (za razliku od banatskih Rumunja), pa je teško u tome se snaći. Država tvrdi da su im svima skupa zajamčena prava nacionalne manjine itd., ali ni to nije tako jednostavno: Vlasi tvrde da su uskraćeni jer da su drukčiji od drugih koji govore rumunjski.

Tu cijela stvar počinje neugodno podsjećati na Bačku i Srijem, gdje imamo podjelu na: Hrvate, Bunjevce i Šokce (u Srijemu). Za bivše države (Jugoslavije, ako se netko toga još sjeća), to nije bio problem; postao je nakon 1990, kada su novonastali režimi krenuli koristiti te male razlike u političke svrhe. Miloševićev režim nastojao je Bunjevce prikazati kao posebnu manjinu koja nije hrvatska, a režim Vojislava Koštunice to je nastavio. Slično je bilo i s Vlasima koje se htjelo – iz nekog razloga – odvojiti od ostalih stanovnika rumunjskog porijekla. Neki od spomenutih kao da su našli vlastitu političku računicu u tome, kako to već biva u takvim nervoznim vremenima, pa smo dobili prilično nepotrebne i neukusne igre na temu Bunjevci-Hrvati i Rumunji-Vlasi (mada ovi posljednji nisu bili od nekog značaja – donedavno
Daddy Odgovori
@Cule
“””Što se točno dogodilo, analizira naš kolumnist.
Tu cijela stvar počinje neugodno podsjećati na Bačku i Srijem, gdje imamo podjelu na: Hrvate, Bunjevce i Šokce (u Srijemu). Za bivše države (Jugoslavije, ako se netko toga još sjeća), to nije bio problem; postao je nakon 1990,”””


Zar ne kaze tvoj bog da ne treba lagat i krast?

Evo dokaz da lazete i ti i taj ciji si tekst copy-paste, taj neki pro-rvatski kolumnist:


http://sh.wikipedia.org/wiki/Velika_narodna_skup%C5%A1tina_Srba,_Bunjevaca_i_ostalih_Slovena_u_Banatu,_Ba%C4%8Dkoj_i_Baranji


“””25. novembra 1918. godine, sazvana je Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji, koja je proglasila prisajedinjenje ovih regiona Kraljevini Srbiji (na skupštini je bilo ukupno 757 delegata, od kojih 578Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6, Nemaca, 3 Šokca, 2 Hrvata i 1 Mađar), a 1. decembra 1918. godine, Kraljevina Srbija se ujedinila sa Državom Slovenaca, Hrvata i Srba, da bi formirala Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Prema proglasu objavljenom 17. novembra, pravo glasa na Velikoj narodnoj skupštini imali su Srbi, Bunjevci i ostali Sloveni, oba pola, sa navršenih dvadeset godina. Poslanici su birani po opštinama, po jedan poslanik na hiljadu građana, a izabrani su na javnim zborovima, aklamacijom”””

Po jedan poslanik na hiljadu gradjana!!!
84 poslanika Bunjevci, 3 Sokci a 2 Rvati


Zar niste neki dan slavili 25-o godisnjicu postojanja Backi Rvata? Ko sto vidis gore mi Bunjevci smo bili tu 1918 kad se vas Rvate na prste moglo izbrojat.


Pokusavate i Duzijancu da nam ukradete. No to je vasa rvatska sramota jer da iole imate culture ne biste nasu bunjevacku krali.


Cudan vam je neki taj Raj u koji dobri katolicki vernici idete, cujem ovi dana da ce vam najveci balkanski masovni ubica Stepinac tamo bit jedan od andjela, svetaca da ne kazem, tako da predpostavljam da vam je lagat i krast samo sitnica.


Ne verujem u boga jer da ga ima dosad biste se vec u paklu przili.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.