• Pregleda: 2068

Premijera dokumentarnog filma "Dužijanca" u petak u Velikoj većnici

U organizaciji Udruženja bunjevačkih Hrvata "Dužijanca", Udruženja Artizana i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u petak, 10. avgusta, premijerno će se prikazati dokumentarni film "Dužijanca", reditelja Branka Ištvančića, u Velikoj većnici Gradske kuće. Početak projekcije zakazan je za 17:30 časova, a ulaz je slobodan.
Premijera dokumentarnog filma "Dužijanca" u petak u Velikoj većnici

Dokumentarni film "Dužijanca" snimala je Hrvatska radio-televizija (HRT), u režiji Branka Ištvančića, dok je urednik i autor teksta Aleksej Pavlovsky. Tokom prošle godine, ekipa HRT-a boravila je u našem gradu, gde je snimala sve događaje počevši od Blagoslova žita, Takmičenja risara i centralne proslave Dužijance. Film u trajanju 55 minuta donosi priču o nastanku Dužijance, njenom razvoju, opstanku i organizovanju kao porodične proslave, javne crkvene i gradske manifestacije.

- Za bačke Hrvate Bunjevce, Dužijanca kao žetvena svečanost ima veliku važnost, gotovo veću od same žetve i njenog roda. Druga bunjevačka mesta u Bačkoj imaju svoje lokalne Dužijance, no ipak, najsvečanija je ona koja se uoči praznika Gospojine, Velike Gospe sredinom avgusta, održava u Subotici. U filmu o Dužijanci upoznaćemo već 50 godina postojeće nadmetanje risara, kosača žita, kao i njegovog učestalog pobednika, prema kojem je na središnjem Trgu u Subotici napravljen i spomenik. Videćemo i kakve su sve obaveze tokom prošlosti imale središnje osobe ove priredbe, bandašice i bandaši, a kakve imaju danas, te šta im znače ove uloge - objašnjava reditelj Branko Ištvančević.

Dužijanca kao manifestacija i duhovno-religiozni događaj, slavi se u Subotici kao zahvala Bogu za završetak žetve i pohvala čoveku i njegovom radu. Različitim sadržajima, Dužijanca čuva tradiciju i odražava lepotu običaja bunjevačkih Hrvata, a uz to ima veliki istorijski značaj za nacionalni identitet bačkih Hrvata i vekovnu tradiciju održavanja.

- Želja nam je da priredimo premijerno prikazivanje filma "Dužijanca", na način da pokažemo njen duhovni, kulturni i društveni sadržaj, onako kako to činimo svake godine u Subotici, a u sklopu ovogodišnjeg projekta "Dužijanca u Zagrebu", program takođe želimo da obogatimo projekcijom ovog filma u Zagrebu, koja će biti upriličena 17. avgusta u kino dvorani Muzeja suvremene umjetnosti, s početkom u 20 časova - dodao je Ištvančević. 

Izvor: Subotica.com
Komentara: 24 | Pregleda: 2068

povezane teme

24
napiši komentar
jozo bubnjar Odgovori
Minuscnina do Sunca i nazad... ovo je obicaj Bunjevaca, a ne tamo nekih izmisljenih backih hravata bunjevaca... sta sve necete izmisljati... sve sam vise i vise ubedjen da ste isli u isti razred sa "nasim" preCednikom.
#255373 (46) (30)
Radomir Odgovori
Videćemo kako će ove godine biti odrađen scenaristički posao ? Odnosno , kakva će biti scenarija ( množina srednji rod ) u Subotici i Zagrebu ? Papa je poslao , povodom desničarenja , jasnu poruku Kaptolu .
#255389 (30) (6)
Realan, (Anti)sistem Odgovori
Otimanje propagandom i obrazovanjem. Ej, Bunjevci, da li ste još živi? Da li vas još uvek brane brkati i ćosavi komunisti udbaši stranački preletači? Imaju li još od toga ličnu korist?
#255395 (8) (20)
Avetinja Odgovori
Po izjavama ne bih rekao da je film snimljen u zelji da se pokaze tradicija vec da se jedan bunjevacki obicaj prisvoji od strane lokalnih Hrvata i Katolicke crkve. Zelja je da se izbrise svaki trag pravih Bunjevaca i da se zavrsi zapoceta asimilacija.
#255397 (40) (22)
bunjevac
Avetinjo!
Ne mogu da virujem da neznaš da je Dužijancu pre 105 godina, kao zahvalu Bogu bunjevačkih Hrvata za plodove zemlje i uspešno završenu žetvu, upravo kao svojevrsnu svetkovinu uvela Katolička crkva.
Dok nije bilo ovakvih likova kao što si ti, pametni ljudi grada Subotice i Katoličke crkve su prije 50 godina objedinili gradsku i crkvenu Dužijancu,
Mudra odluka, ali je danas nažalost likovi kao ti žele omalovažiti.
#255436 (1) (20)
Avetinja
Pre 105 godina Katolicka crkva nije drzala misu na hrvatskom vec bunjevackom. Pre 105 godina ni jedan Bunjevac se nije izjasnjavao kao Hrvat ili bunjevacki Hrvat (ili hrvatski Bunjevac sto je sledeci korak asimilacije). Pre 105 godina nije bilo Hrvata u Subotici. Nije se prica hrvatski vec se divanio bunjevacki. Hrvati u Subotici su nastali delovanjem Katolicke crkve i komunisticke partije. Ne kazem da Duzijancu nije zapocela Katolicka crkva vec kazem da ju je zapocela bunjevacka, a ne hrvatska Katolicka crkva. Zbog cega se mise u Katolickoj crkvi drze iskljucivo na hrvatskom i madjarskom? Zar ne moze katolik biti i Srbin i Bunjevac? Samo izbacite prefiks "hrvatski" Bunjevci i divan nazovite bunjevacki, a ne hrvatski i sve ce biti uredu. I kakav je to naziv "bunjevacki Hrvati". Ako je po Vasoj izmisljenoj crkvenoj istoriji onda je pravi naziv "hrvatski Bunjevci". Madjar u Srbiji je srpski Madjar, a Srbin u Madjarskoj je madjarski Srbin. Razlika je ogromna.
#255450 (13) (4)
Radomir
@ BUNJEVAC . Ne želim da Vas uvridim , al Vam moram kazti da mi se Stipan zdravo srdi što mu sveštenik kaže da se tako ne zove . Onaj sveštenik što ne divani na saranama ko što je kadgod . Ne znam da li znate da su "pametni ljudi" prija 50 god. prvo pitali druga sekretara da li može ili ne . Da je Kaptol pazio da li Tito klima glavom ? Baćo , ovih dana je Papa sklonio prvog Kaptola . Znate li zašto ? Pa i Branko " redatelj " gori u tekstu jasno kaže da je ceremonija " skoro" važnija za čeljad , od žetve i njenog roda . A ko drži dirigentsku palicu ceremonije ? Grad ? Država ? Kaptol ? Ne bih da budem pripametan pa da upitam , šta ima dogma sa naukom i pametan sa crkvom ?
#255451 (8) (4)
bunjevac
Avetinjo!
Ne znam dali si neobavešten ili namerno stvaraš zabunu među onima koji ne znaju istinu. Naime pre 105 godina mise se nisu održavale na bunjevačkom jeziku nego na latinskom jeziku. Tek od Drugog vatikanskog koncila održanog od 1962-1965 godine dozvoljeno je mesnim crkvama da uz saglasnost biskupije vode mise na jezicima naroda i narodnosti.
Tih godina Bunjevci niti su imali status naroda niti nacionalne manjine, nego etničke skupine.
Inače, crkva je suviše ozbiljna institucija da bi danas vodila misle po Буњевачком буквару или Граматици буњевачког језика за XXI kojeg su izmislili Mirko i Suzana.
#255485 (2) (13)
Avetinja
Nema zabune. Ja sam Bunjevac ciji je pradeda i pradeda redovno isao u Crkvu dok nije pocela hrvatizacija. Ne treba mi "svecenik" da bi mi pricao blisku istoriju pored moje zive babe koja je i dozivela tu istoriju i prestala da ide u Crkvu zbog te istorije. Moja prababa je rodjena 1918-te i redovno mi je pricala o svom detinjstvu, problemima i odnosu prema Bunjevcima. Nemojte prekrajati istoriju, barem ne onu koju se jos uvek neki ljudi secaju.
#255563 (6) (3)
Herceg Novi Odgovori
Ponovo falsifikati i neistine. Kakvi Bunjevački hrvati ili hrvatski Bunjevci. To je izmislio Naca Zelić. Bunjevci su Bunjevci i treba to da budu. A ako neki žele da budu Hrvati ili kao ja Eskim to je lična stvar pojedinca. I Vi Hrvati budite to što jeste i nemojte nikoga da svojatate. To važi i za Srbe i za Madjare... Crnogorcima je sve dozvoljeno i što se tiče izbora nacionalnosti ali i snage karaktera.
#255400 (34) (19)
Rakun Odgovori
Posle ovih komentara,ja stvarno ne znam sta su Bunjevci,ima li neko da mi objasni,ozbiljno pitam?Hvala.
#255401 (16) (6)
realan
Bunjevci su jedna od najvećih etničkih grana hrvatskoga naroda. Pa zar ne govore ikavicu kao i Dalmatinci. Dali su iste veroispovesti kao i Hrvati i hrvatski Dalmatinci i Šokci? Zato se i mogu slobodno izjašnjavati kao bunjevački Hrvati. Šta ti još treba objašnjavati da bi razumio?
#255404 (8) (22)
Realan, (Anti)sistem
Bunjevci nestaju jer ih "brane" "veliki" Bunjevci, nebunjevci. Iz lične koristi. Baš kao što (isti) "brane" i Srbe. A naroda, oba, sve manje. Patriotizam je poslednje utočište hulja.
#255407 (2) (17)
Rakun
Realan-Vi i dalmatinci,nebo i zemlja.
#255422 (18) (7)
Luka
@Rakun Mi i jesmo Dalmatinci, tako smo se zvali kad smo iz Hercegovine prišli u Dalmaciju, Prije smo bili Humljani, saveznici a potom i dio hrvatske države još od Tomislava kralja. A od kada su nas Venecijanci počeli zvat Bunjevcima po malim kamenim kućama u kojima smo živili a to preuzeli Madjari u 16. vika ko bi reko da će to ime Bunjevci postat tako važno, i to gle čuda od sredine 19. vika u Ugarskoj samo da nas odvoje od našeg roda koji je ostao u Hrvatskoj. To je lipo preuzeo 1918. i Beograd pa počo dilit narod. Al, fala Bogu pa je većina bačkih Bunjevaca svesna toga pa se ne boje kazat da su Hrvati, ponositi Bunjevci/Iliri/Dalamtinci/Hercegovc/Humljani/Brdjani. Mi Bunjevci smo stvorili modernu hrvatsku državu u 19. i 20. viku. Pa otac hrvatske nacije je Bunjevac, Ante Starčević, pa A.G. Matoš, (A da ne govorim o Ante Paveliću, to je tužna priča...).
#255506 (1) (8)
Rakun Odgovori
Dogovorite se vise sta ste ,Bunjevacki Hrvati,Vojvodjanski Bunjevci , Backi Bunjevci ili Hrvati?Smarate vise.
#255423 (14) (5)
Bunjo Odgovori
Tkz.bunjevački hrvati su izrod bunjevačkog roda!
Dužijanca je bunjevačka manifestacija!
Da li to još nekome nije jasno!
#255457 (14) (4)
Herceg Novi
Браво БУЊО:
#255475 (11) (2)
Komsija Odgovori
Moze li i meni neko objasniti u cemu je razlika izmedju Bunjevaca i Hrvata?Mislim kako preponati na ulici koji je koji?Da li se deci po rodjenju vadi krv?Ili idu ulicom sa porodicnim stablom kao dokazom porekla?Hvala vam unapred na odgovoru o mudre starine Suboticke.
#255463 (0) (11)
Radomir
E pa KOMŠIJA , moj ne baš kompetentan stav je sledeći ; Bunjevac , što bi Nušić rekao , Hrvata smatra PROKONDIRANOM TIKVOM ( zna ga od ranije kao Bunjevca , ili pretke mu ) Ne podržava što svećenik više "ne smi divanit" Bunjevački i nikad ne bi podržao a kamo li otišao na nešto naliko tompsonijadi . Hrvat nešto agresivnije iskazuje amozitet prema Bunjevcu . Prvo , smatra ga osobom drugog reda , bez države ( nije voljan priznati mu stav da mu je Srbija država) , drugo _ poneki od njih , a na osnovu prvog , ga smatra hrvatskim romom . Koriste pri tom onaj do sad #narodski# naziv ,kojeg neću koristiti . Ovo je samo moje iskustvo i nikako ga ne treba generalizovati . Zlonamerno sigurno nije .
#255471 (11) (3)
Luka
@RADOMIR Zlonamerno je. A stvar je vrlo jednostavna, Hrvati u Ugarskoj su bili pod udarom zbog hrvatsko-madjarskog sukoba u 19. viku a nisu kao Srbi imali privilegije i autonomiju, i nije bilo poželjno biti Hrvat. Zato se koriste imena Bunjevac i Šokac. Bunjevci i Šokci koji su tada bili u Hrvatskoj, tje delu Ugarske sa hrvatskom autonomijom, nisu imali iskustvo madjarizacije i danas se svi izjašnjavaju kao Hrvati, ali većina nisu zaboravili na svoje bunjevačko i šokačko poreklo. Jedino što u slučaju Bunjevaca u Hrvatskoj to ime nije toliko značajno ni bitno jer nisu imali isforsiranu upotrebu termina Bunjevac od 19. vika kao što je slučaj u Ugarskoj, samo da ih se odvoji od braće u Hrvatskoj.
#255508 (2) (7)
Radomir
@ LUKA . Sve , sem prve recenice Vam je OK . Iza mog iskustva stoje imena i prezimena , Hrvata i Bunjevaca , cak bliskih u rodu . Znate Vi to . Nego KOMSIJA spomenuo DNK ! Kad bi ... Znate li sta bi 3/4 Hrvata bilo , kao i 90 % Srba ? Pa nisu plemena iz Crne Gore pomerajuci se na zapad , cekali Vucica da im spocitava demografske problame ! Ne bih davio sa prezimenima narocito Hercegovaca . Sve poznate Ustase su poreklom od plemena iz Crne Gore , ma kakvi Hrvati . Druga je stvar zivotnog puta i opredeljenja - priklanjanja . Kazu Srbi su Turci , ok- ali Turci dodjose sa azijatskim ocima , a odose sa okruglim pa cak i zelene i plave . Ni za TV serije ne mogu naci pravog Turcina .
#255542 (7) (0)
neko iz mase Odgovori
A zašto sebe zovu bunjevački Hrvati, a ne npr. subotički Hrvati?
#255464 (7) (5)
Herceg Novi
А како би звучало Српски Хрвати или Хрватски Срби јер ако може Буњевачки Хрвати или ти Хрватски Буњевци зашто не и Мађарски Хрвати или Хрватски Мађари!? Пустите Ви неписмени и квази историчари Буњевце на миру,опстајању кроз неговање своје културе и укупног Етноса. Ви који их својатате и културну баштину крадете измислите нешто Ваше - ново, јер вероватно старо - историјско немате и зато туђе својатате.
#255477 (11) (4)
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.