Gradska deponija – prvo zatvaranje, onda sanacija
Da se deponija nađe baš na ulazu u Suboticu, odlučile su tadašnje gradske vlasti davne 1978. godine i generacijama u nasleđe ostavile ozbiljan ekološki problem. Naziv koji su joj nadenule, ispostavilo se, ne odgovara realnom stanju na terenu. Iako zvaničnog naziva Gradska deponija "Aleksandrovačka bara", adekvatniji naziv bi bio nesanitarno, ali kontolisano odlagalište smeća.
Procene su da se za četiri decenije smeće nagomilalo negde i do 30 metara u visinu, pa je tako tačka s najnižom nadmorskom visinom postala najveće brdo u izrazito ravničarskom gradu.
- Otprilike oko 50 hiljada tona na godišnjem nivou raznoraznog komunalno-čvrstog otpada dospe na telo naše deponije, odnosno nesanitarnog smetlišta - kaže Nikola Jovičić, rukovodilac Radne jedinice za planiranje i razvoj u JKP "Čistoća i zelenilo".
S obzirom na to da deponija nije sanitarna, sporadično se dešavaju i požari, mada kako kažu nadležni, ne toliko često, jer se čini sve da do njih ne dođe.
- Pokušavamo da sprečimo na taj način što naneto smeće pokrivamo slojem zemlje, dok se suvi korov, koji se nalazi okolo, gazi građevniskim mašinama kako bi bilo što manje površina koje bi mogle da se samozapale - objašnjava Robert Maluščik, rukovodilac Radne jedinice za komunalni otpad u JKP "Čistoća i zelenilo".
Prvi projekti za sanaciju datiraju još iz osamdesetih godina, a poslednji je izrađen 2003. godine, međutim, njegova je važnost istekla 2016. godine, a deponija ostala takva kakva jeste. U aprilu prošle godine JKP "Čistoća i zelenilo" izradilo je projektno-tehničku dokumentaciju za sanaciju i rekultivaciju, koja je u fazi dobijanja saglasnosti.
- Bilo kakvi radovi vezani za sanaciju i rekultivaciju Gradske deponije ne mogu početi pre nego što se otvori Regionalna deponija u Bikovu i pre nego što zaživi taj sistem prikupljanja i odvoženja otpada. Dakle, prvo moramo da prekinemo da donosimo komunalni otpad na Gradsku deponiju da bi bilo kakve ozbiljnije radove na sanaciji i rekultivaciji započeli - poručuje Jovičić.
Dok se čeka početak rada Regionalnog sistema, koji je trebalo da zaživi još pre dve godine, na Gradsku deponiju dnevno stiže devet autosmećara, pet do šest autopodizača, plus otvoreni kamioni, a na sve to otpad odlažu i treća lica, odnosno fime i sami građani.