Komentara: 16
Pregleda: 5205

Duguje svaka treća kuća

01.02.2012. u 17:00h
Izvor: Politika Online
Duguje svaka treća kuća
I pored toga što se prebacuje sudijska norma, u Subotici u malom broju slučajeva poverioci mogu da računaju da će od dužnika doći do svog novca.

Svako treće domaćinstvo u Subotici ima dug dovoljno velik da poverilac odluči da štetu nadoknadi na sudu. Tako bar pokazuje evidencija Izvršnog odeljenja Osnovnog suda u Subotici gde je od 1. januara do 15. novembra prošle godine u radu bilo 16.655 predmeta. Od tog broja izvršni sudija Tamara Trajković rešila je 5.878, što je nešto više od godišnjeg priliva novih predmeta i sudijske norme, ali se pritisak poverilaca na ovaj sud ne smanjuje.

Građani duguju u 90 odsto slučajeva javnim preduzećima, od telefona (vlasnici mnogih „postpejd“ brojeva mobilnih telefona završili su pred ovim sudom) do struje, grajanja na gas ili toplovod. Kako nam kaže sudija Trajković, u pojedinačnim slučajevima to su obično iznosi od oko 100.000 dinara. U oko hiljadu predmeta ulog je mnogo veći – sopstveni krov nad glavom, jer su kuće ili stanovi opterećeni hipotekom neke banke ili recimo vojvođanskog Fonda za razvoj. U ovim slučajevima gotovo po pravilu dužnik ostaje bez nekretnine, jer nema mogućnosti da pribavi obično visok iznos za izmirenje duga. Prema iskustvu sagovornika „Politike“, ovi dugovi su obično nastali kao posledica kredita uzetih za pokretanje proizvodnje.

Od septembra prošle godine na snazi je novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju koji ne samo što ubrzava postupak, svi rokovi za radnje koje se preduzimaju su svedeni na pet radnih dana, već pretpostavlja i aktivnu ulogu poverioca u namirenju svog potraživanja. Međutim, i pored toga, prema rečima sudije, tek u malom broju slučajeva kroz postupak dođe do naplate.

– Po zakonu pokretna ili nepokretna imovina dužnika prodaje se, u prvom pokušaju, za 60 odsto od procenjene vrednosti, a u drugom pokušaju za 30 odsto. Problem je, međutim, što često i imovina dužnika koja se prodaje, pre svega pokretnosti, nema visoku vrednost pa je potrebno opteretiti više imovine, a sa druge strane za takvu robu nema kupaca. Nakon drugog pokušaja prodaje, poverilac se poziva da preuzme imovinu dužnika, ili da je sam proda neposrednom pogodbom. Jedina roba koja ima više šanse za prodaju, pa tako i namirenje poverioca, jeste automobil, ali je on teško „uhvatljiv“, dovoljno je da ne bude parkiran kod kuće, pa da ne bude popisan – objašnjava sudija Trajković.

U stvarnosti to tako izgleda da se za dug za telefon, struju ili grejanje donosi rešenje da se prodaje dužnikov televizor, frižider ili zamrzivač, ali pošto za tu robu uglavnom nema kupca, a ni javna preduzeća nisu voljna da gomilaju belu tehniku, postupak se obustavlja, da bi sa novim gomilanjem duga bio pokrenut novi.

– Po pravilu dužnici za komunalne usluge postepeno izmiruju svoja dugovanja, pa je sudsko rešenje često mera pritiska kojim poverioci „požuruju“ dužnike. U slučaju hipoteka na nekretnine to se ne dešava, pa stanovi i kuće odlaze za trećinu cene – kaže Tamara Trajković.

Jedini slučaj kada je izvesno da će poverilac doći do svog novca jeste kada su dužni penzioneri, njima se stavi obustava na penziju, ranijih godina su se dugovi rešavali i stavljanjem zabrane na zaradu, ali se sada kao dužnici pojavljuju uglavnom ljudi bez stalnog izvora prihoda. Ono što još zadaje problem sudijama jeste i činjenica da su lični podaci građana netačni i da su retki oni koji stvarno stanuju na adresi koja im je ubeležena u ličnoj karti.

Aleksandra Isakov

„Toplani” duguju više od 40 miliona dinara

Tokom prošle godine JP „Subotička toplana“ predalo je sudu oko hiljadu zahteva za naplatu duga od gotovo 41 milion dinara. Prema rečima Ćire Zagorac, pravnika u ovoj komunalnoj kući, „tolerišu“ najviše dva neizmirena prosečna mesečna računa.

– Po novom zakonu postupak jeste skraćen, ali nije doneo poboljšanje u naplati. Naprotiv, imamo utisak da je sada dužnik brže „ostavljen na miru“, a naplata u robi nama nije interesantna jer se pokazalo da to nema ko da kupi. Prema našem iskustvu, više uspeha imamo pozivanjem ljudi da sa nama sklope ugovor o izmirenju duga na rate, a ponekad je i sam poziv na sud dovoljan da se dug izmiri – kaže Zagorčeva za „Politiku“.

Izvor: Politika Online
Postavljeno pre 12 godina i 1 mesec
Komentara: 16
Pregleda: 5205
Povezane teme

subotička toplana

Osnovni sud Subotica

Komentara
0
Napiši komentar
Pošalji komentar
Dodaj grafički fajl
(do 20 MB)
    Imaš na raspolaganju 1000 karaktera
    Pravila komentarisanja
    Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.