Komentara: 1
Pregleda: 2792

Aktivnosti Edukativnog centra Roma u Subotici

09.02.2013. u 00:32h
Izvor: Dnevnik "Danas"
Prema poslednjem popisu, u Subotici sa okolinom živi 2.959 Roma, dok su na popisu 2002. godine ubeležena 1.454 lica pripadnika romske zajednice. Ovakva promena između dva popisa govori da su Romi jedna od retkih populacija u Subotici koja je zabeležila brojčano uvećanje, i to čak za 100 procenata. S druge strane, Edukativni centar Roma u Subotici procenjuje da je stvarni broj romske populacije i znatno veći, i da ih je između 3.500 i 4.000.
Aktivnosti Edukativnog centra Roma u Subotici

Prema teritorijalnoj pripadnosti, odnosno mestu odakle dolaze, subotički Romi se mogu svrstati u nekoliko grupa: domicilno stanovništvo, koje čine porodice čiji je boravak na ovom prostoru duži od pola veka, a prema proceni EDCR, ta zajednica broji oko 600 osoba; drugu grupu čine porodice s juga Srbije, prevashodno iz okoline Leskovca, koje u Subotici i okolnim naseljima imaju prebivalište duže od dvadeset godina, a njih čini stotinak osoba; treća grupa su raseljena lica sa Kosova, kojih je najviše - oko 2.500. Ostatak romske populacije u Subotici čine izbeglice iz republika bivše Jugoslavije.

Kada je rečo načinu života i načinu obezbeđenja sredstava za život, u Subotici su Romi tradicionalno (to se prevashodno odnosi na starosedeoce) vezani za muziku. Mnogi su Romi zahvaljujući izvanrednim talentima ostali zabeleženi u istoriji grada kao nezaboravni i cenjeni kafanski muzičari i samouki umetnici na violini. Neki su se dokazali i na evropskoj sceni romske muzike, a u mlađim generacijama ima dosta i školovanih muzičara. Ipak, velike promene u oblasti ugostiteljskih usluga ostavile su bez posla ove muzičare zanatlije, i mnoge porodice bez egzistencije.

Deo Roma, među njima veliki broj pridošlih, našao je izvor zarade na Buvljoj pijaci, a novije zanimanje, kojem se okreće sve veći broj građana romske nacionalnosti, jeste sakupljanje sekundarnih sirovina, u čemu neretko učestvuju i deca. Najveći je problem, navodi predsednik Edukativnog centra Roma Stevan Nikolić, što je sa pojavom krize drastično povećan broj Roma koji prose, mada je to bio način zarade kojem su se okretale mnoge generacije unazad. U Subotici se prosjačanjem bavi nekoliko porodica, a Nikolićnapominje da se nadležne institucije još nisu ozbiljnije pozabavile ovim problemom.

Najveći procenat romskog stanovništva u Subotici, kao i u ostalim delovima države, jeste nezaposlen - čak 95 odsto radno sposobnih Roma je bez posla i oni su uglavnom korisnici socijalne pomoći. Jedan broj uspeva da nađe povremene ili sezonske poslove, uglavnom u sivoj zoni.

- Decenijama van vidokruga i interesovanja onih koji donose odluke, ali i čitave zajednice, generacije i generacije Roma u kontinuitetu žive u ekstremnom siromaštvu, koje na kraju krajeva kreira i određeni model kulture življenja i ponašanja. Takva društvena zanemarenost romske zajednice dobra je podloga za razvoj kriminala, prostitucije, zloupotrebe dece za prošenje, itd. Od osoba koje žive u takvim uslovima ne može se očekivati da postanu društveno odgovorne, jer im je društvena odgovornost potpuno strana - kaže Stevan Nikolić.

Multikulturalni časopis - Edukativni centar je do 2010. godine izdao 13 brojeva dvomesečnika “Vojvođanski mozaik”, koji su stvarali mladi pripadnici devet nacionalnih zajednica - mađarske, hrvatske, bunjevačke, romske, makedonske, jevrejske, nemačke, rusinske i crnogorske. Tekstovi su pisani na jezicima svih tih zajednica, uz prevod na srpski jezik. Ovo je bio pravi multikulturalni i interkulturalni medij u Vojvodini.

Posledica ovakvog odnosa između Roma i društva jeste izolacija čitave zajednice, koju prati i samoizolacija u pogledu bilo kakvih društvenih dešavanja.

- Promena stanja i uslova u kojima živi romska zajednica u Subotici, ali svakako i u celom društvu, jeste dug proces, koji zahteva strpljenje i stvarnu posvećenost, odnosno želju sa obe strane da se na tome radi, navodi Stevan Nikolić. Sa takvim ciljevima je formiran Edukativni centar Roma, kojem je Nikolićna čelu.

- Naš konkretan angažman je pomoćRomima da se uključe u društvo, to jest u lokalnu sredinu. EDCR je aktivan na celoj teritoriji Vojvodine, pa i Srbije, ali smo u Subotici postigli najviše u oblasti obrazovanja. Tokom 2006/07. godine u Subotici je pod patronatom gradonačelnika imenovan tim za inkluziju romske dece u obrazovni sistem, i napravljena strategija za inkluziju Roma... Potpisali smo sporazume o zajedničkom delovanju na inkluziji romske dece u obrazovni sistem i sa školskim upravama Sombor, Novi Sad i Zrenjanin, kao i Protokol o saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za obrazovanje - kaže Nikolić.

Jezička i verska šarolikost - Romska zajednica u Subotici je višereligijska - ima ih od katolika i pravoslavaca, do islamske veroispovesti i pripadnika manjih verskih zajednica i pokreta.

Većina Roma govori srpski i (ili) mađarski jezik, kao jezik sredine, dok im je maternji romski, u kojem se razlikuju tri dijalekta - gurbetski, arlijski i lovarski. Romi sa Kosova slabo su znali srpski, dok je mađarski bio potpuna nepoznanica za sve njih.

Kako je tada pristiglo i dosta školske dece, obrazovana su posebna odeljenja u kojima se predavalo na romskom jeziku, a u prvi razred upisivana su i deca sa desetak i više godina, budući da neki od njih do tada nisu ni pohađali školu. Uz podršku Edukativnog centra, pronađeno je veoma efikasno rešenje u uvođenju školskih asistenata, koji su deci pomagali da savladaju gradivo, ali i da nauče jezik sredine.

Rezultat je povećan broj upisane dece u vrtiće, osnovne i srednje škole, pa i na fakultete i visokoškolske ustanove. U ovom momentu osnovnu školu pohađa 700 romske dece, a u srednje škole upisano je 75 učenika. U predškolskim ustanovama ima oko sedamdesetoro dece, a na fakultetima 15 studenata.

Nadležne gradske institucije, domovi zdravlja, mesne zajednice i Edukativni centar pružaju pomoćromskim ženama od perioda trudnoće i nakon rođenja deteta u poduci oko ishrane, vaspitanja, zdravstvenog odgoja, higijene itd.

Tokom 2011. godine EDCR je započeo projekat “Unapređivanje postojećih i izgradnja novih mehanizama za inkluziju Roma u lokalnim zajednicama na severu Vojvodine”, uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, kako bi se podstaklo uspostavljanje kvalitetnijih međuetničkih odnosa između romske i neromske populacije u nekoliko subotičkih mesnih zajednica - Čantavir, Horgoš i Zorka. U ovim sredinama su jedan od glavnih problema bile učestale krađe i narušena bezbednost građana, za koje je okrivljeno romsko stanovništvo. Većinsko stanovništvo je počelo da uvodi civilne straže. Problem je bio, kaže Stevan Nikolić, što je osuđena čitava zajednica, iako je krađa individualni čin. EDCR se u tom problemu postavio kao medijator između romskog i neromskog stanovništva.

Izvor: Dnevnik "Danas"
Postavljeno pre 11 godina i 1 mesec
Komentara: 1
Pregleda: 2792
Povezane teme

Romi u Subotici

Komentara
0
Napiši komentar
Pošalji komentar
Dodaj grafički fajl
(do 20 MB)
    Imaš na raspolaganju 1000 karaktera
    Pravila komentarisanja
    Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.