Komentara: 0
Pregleda: 6553

Dani Bele Lugošija u Subotici

13.12.2011. u 02:24h
Izvor: Portal "B92"
Dani Bele Lugošija u Subotici

Od 20. do 22. decembra 2011. godine subotička publika će imati jedinstvenu priliku da se upozna sa likom i delom Bele Lugošija, glumcem koji je svoj profesionalni pozorišni put započeo u Subotici.

Osamdeset godina od snimanja horor klasika Drakula (Tod Brauning, Univerzal, 1931), koji će Belu Lugošija zauvek povezati sa ovim kultnim književnim i filmskom likom, povod je obeležavanju Dana Bele Lugošija.

Dani Bele Lugošija obuhvataju projekcije njegovih najznačajnijih filmskih ostvarenja, niz tematskih predavanja, izložbe, koncert, predstavu, radionicu za izradu horor maski, te konkurs za savremeni film jeze čija će najuspešnija ostvarenja biti nagrađena i takođe prikazana tokom ovih dana.

Bela Lugoši (1882–1956) je rođen pod imenom Béla Ferenc Dezső Blaskó u Lugosu u tadašnjoj Austrougarskoj (današnji Lugoj u Transilvaniji u Rumuniji), nedaleko od doma legendarnog Grofa u Karpatskim planinama. Kasnije je uzeo prezime po svom rodnom gradu. Sa 17 godina već je radio i zarađivao baveći se zanatom u Subotici, kada ga je Pešti Ihas Lajoš, direktor Subotičkog pozorišta, pozvao da ostvari svoju veliku želju – da bude glumac.

Od 1912. godine nastupa u budimpeštanskom Narodnom pozorištu, igrajući Romea, Hamleta, Viljema Tela. U Nemačku je emigrirao 1920. godine, da bi se u decembru iste godine iskrcao kraj Nju Orleansa. Zahvaljujući markantnoj pojavi i mađarskom naglasku, Lugoši je 1927. dobio ulogu grofa Drakule na Brodveju. Ta uloga, koju će nešto kasnije ponoviti i na filmu, učinila ga je slavnim i jednom od ikona horor-žanra 1930-ih. Međutim, ona mu je takođe ograničila karijeru s obzirom da je otada do kraja života primao isključivo ponude za uloge egzotičnih negativaca.

Ostarelog i zaboravljenog Lugošija je 1950-ih pronašao filmadžija Ed Vud te mu dao glavne uloge u nekoliko svojih filmova – “Glen ili Glenda” i “Nevesta čudovišta”, tokom čijeg snimanja je Lugoši nakratko završio u klinici za odvikavanje od morfijuma. Po izlasku je počeo sa snimanjem filma “Plan 9 iz svemira”, ali ga je pre njegovog završetka pogodio srčani udar od koga je i umro 1956. godine. Lugoši je sahranjen u kostimu Drakule, na zahtev sina i četvrte supruge, iako, uprkos popularnom verovanju, to nikada nije bila njegova želja.

Dani Bele Lugošija u Subotici

Programi će se odvijati u umetničkoj radionici Medijala, Otvorenom univerzitetu, Pozorištu “Kostolanji Dežo”, i Art bioskopu “Aleksandar Lifka”, a ulaz na sve događaje je besplatan.

Organizator programa je FOKUS Fondacija iz Subotice, pokrovitelj je Pokrajinski sekretarijat za kulturu a partneri projekta: Grad Subotica, Art bioskop “Aleksandar Lifka”, Pozorište “Kostolanji Dežo” i Otvoreni univerzitet, Subotica

 

PROGRAM

20 - 22. decembar, Umetnička radionica “Medijala”
Radionica za izradu horor maski; voditelj: Miroslav Lakobrija

Utorak, 20. decembar, Otvoreni univerzitet
19.15 Otvaranje programa / Otvaranje izložbe filmskih plakata Jugoslovenske kinoteke
19.30 Predavanje “Bela Lugoši - Drakula zauvek” ; predavač: Dejan Mrkić

Utorak, 20. decembar, Pozorište “Kostolanji Dežő”
21.00 Pozorišna predstava “Drakula” Brama Stokera; režija: Urbán András
23.00 Pozorišna predstava “Drakula” Brama Stokera; režija: Urbán András (repriza)

Sreda, 21. decembar, Art bioskop “Aleksandar Lifka”
19.30 Predavanje “Istorijski koreni nastanka medijskog Drakule” ; predavač: dr Zoltán Mészáros
21.00 Film “Drakula” (1931); režija: Tod Browning

Četvrtak, 22. decembar, Otvoreni univerzitet
19.30 Film “Gavran” (1935); režija: Lew Landers
21.00 Projekcija najboljih filmova sa Konkursa za film jeze

21.30 Performans “Horror musicae vacui”; kompozitor: Konstantin Stefanović

Izvor: Portal "B92"
Postavljeno pre 12 godina i 4 meseca
Komentara: 0
Pregleda: 6553
Povezane teme

fondacija fokus

Fokus fondacija

bela lugoši

Komentara
0
Napiši komentar
Pošalji komentar
Dodaj grafički fajl
(do 20 MB)
    Imaš na raspolaganju 1000 karaktera
    Pravila komentarisanja
    Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.