Pozitivan i negativan "Uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje"
Koliko ste sebe puta "uhvatili" da posećujete društvene mreže a da umesto "samo nešto da vidim par minuta" prođu sati a da toga niste ni svesni. Društvene mreže postale su neizostavni deo savremenog života, oblikuju način na koji komuniciramo, razmišljamo, gradimo odnose i doživljavamo sebe. Uroš Mitić, psiholog, psihoterapeut i predavač, govorio je o pozitivnim i negativnim stranama korišćenja društvenih mreža, kao i o tome kako da naučimo da ih koristimo svesno i odgovorno.
- Jedna od velikih prednosti društvenih mreža jeste to što zaista mogu da služe za zabavu, i sasvim je u redu imati vreme koje posvećujemo upravo tome. Takođe, omogućavaju nam da ostanemo povezani sa ljudima sa kojima bismo inače izgubili kontakt, bilo da žive u drugim gradovima, državama ili čak na drugim kontinentima. One pružaju osećaj zajedništva koji nam je veoma potreban. Tokom perioda karantina, koji je sada iza nas, društvene mreže bile su glavni izvor socijalnih kontakata, jer su nam ti kontakti bili neophodni za očuvanje mentalnog zdravlja. Naravno, s druge strane, postoje i negativni uticaji. Društvene mreže mogu doprineti razvoju anksioznosti, utiču na način na koji provodimo vreme, mogu izazvati zavisnost i imati niz drugih štetnih posledica. Ipak, jednako je važno razumeti i prepoznati njihove pozitivne strane.
Društvene mreže utiču na decu, ali je velika zabluda verovati da su samo deca podložna njihovim uticajima. Danas gotovo da ne postoji generacija koja direktno ili indirektno nije korisnik društvenih mreža.
- Istina je da starija populacija uglavnom manje podleže uticaju društvenih mreža, jer su to formirane ličnosti, osim u slučajevima pojedinaca koji su u nekom smislu ranjivi ili izolovani. Mlađa generacija, naravno, mnogo je podložnija uticajima jer se nalazi u fazi razvoja u kojoj psihički aparat još uvek nije u potpunosti formiran. Nažalost, posledice tog uticaja sve su vidljivije - istkao je Mitić i dodao - Moja prva preporuka jeste da deci ne treba potpuno zabranjivati korišćenje društvenih mreža, jer verujem da je to gotovo nemoguće. Roditelji koji detetu u potpunosti onemoguće pristup mrežama do određene dobi često naprave više štete nego koristi. Kada dete konačno dobije pristup, ulazi u taj svet prebrzo, bez pripreme i kontrole. Zdraviji pristup je ograničiti korišćenje, omogućiti detetu da ima kontakt s društvenim mrežama i onlajn svetom, jer se ne možemo praviti da on ne postoji. Ukoliko je taj kontakt nadgledan, vremenski ograničen, organizovan i bezbedan, to je najbolji način da dete stekne zdrav odnos prema društvenim mrežama i zaštiti se od njihovog negativnog uticaja. Zdrav, kontrolisan kontakt je daleko korisniji od potpune izolacije.
U poslednje vreme, ističe Mitić, primećuju se značajne promene u načinu na koji društvo posmatra brigu o mentalnom zdravlju.
- Mislim da danas postoji znatno manje predrasuda kada je u pitanju psihoterapija. Tema mentalnog zdravlja postala je prisutna, važna i sve više ljudi je spremno da o tome otvoreno govori i potraži pomoć. Psihoterapija je zapravo deo mentalne higijene i nije tačno da na terapiju dolaze samo osobe sa mentalnim poremećajima. Ona ima i preventivnu ulogu i predstavlja zdrav odnos prema sebi. Verujem da savremeni način života sve više ide u pravcu negovanja mentalnog zdravlja i da ljudi zaista žele da se time bave.
