Međunarodni Dan žena
Na Drugoj internacionalnoj konferenciji žena 1910. godine dogovoreno je da se jedan dan u martu proglasi Danom borbe žena za njihova prava. Tako je za prvi međunarodni Dan žena najpre proglašen 19., a ne 8. mart. Naime, tada su žene Nemačke, Danske, Austrije, Švajcarske i Amerike zatražile pravo glasa. U Nemačkoj je tako, Klara Cetkin izvela milion ljudi na ulice. 1912. su i žene u Francuskoj zatražile da dobiju pravo glasa, u koje spada i pravo da budu izabrane, a potom i žene u Holandiji, Švedskoj i godinu dana kasnije, dakle 1913. u Rusiji. Na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena u Moskvi, 1921. godine odlučeno je da se 8. mart, u celom svetu proglasi Međunarodnim Danom žena.Prošlo je više od jednog veka od kako su se žene izborile za jednaka prava, ali Subotičanke sa kojima smo razgovarali smatraju da su neka od ženskih prava još uveka ugrožena, a najviše pravo na rad.
Obeležavanjem 8. marta svet se podseća na dugogodišnju žensku borbu, a najvažniji rezultati te borbe bili su uvođenje osmočasovnog radnog vremena, mogućnost iste visine plate za muškarce i žene, kao i socijalna zaštita majki i uvođenje prava na trudničko i porodiljsko bolovanje. Sve je više žena na vodećim položajima i sve je više onih koje se uključuju u polički život.
Više od jednog veka nakon borbe za ravnopravnost, žene su izjednačene pred zakonom sa muškarcima, ali samo formalno.
Ovogodišnji slogan Dana žena, prema preporuci Ujedinjenih nacija je "Obećanje je obećanje: Vreme za akciju da se okonča nasilje protiv žena". U Srbiji će na manifestacijama koje će biti organizovane u Beogradu, Novom Sadu, Prijepolju, Nišu, Vranju, Leskovcu, Pirotu, Novom Bečeju, Vlasotincu, Kruševcu i Kraljevu poruka biti "Zašto država spava, kada se krše moja radna prava!" kojom se šalje poruka društvu da su žene najviše ugrožene u oblasti radnog prava.
