Gradska deponija nastavlja sa radom
Kako je Tanjugu rečeno u Javnom komunalnom preduzeću "Čistoća i zelenilo", projektom "Fazna sanacija zatvaranje i rekultivacija gradske deponije u Subotici", koji je izradila beogradska "Vodotehnika" 2003. godine, predviđen je prestanak odlaganja smeća na sadašnjoj lokaciji ove godine, ali se to neće desiti sve dok ne bude puštena u rad nova, sanitarna, regionalna deponija.
"Mesta na deponiji ima i mora da ga ima, jer drugog rešenja – nema. Trudimo se, koliko možemo, da upravljamo sa tom deponijom, da je dovodimo u pristojno stanje. Po projektu iz 2003. godine ona je trebala da bude zatvorena ove godine, ali drugog rešenja nemamo nego da se smeće i dalje tu odlaže" – rekao je Nikola Jovičić, istraživač komunalnih delatnosti ovom preduzeću.
Sekretarka sekretarijata za zaštitu životne sredine u Gradskoj upravi Suzana Dulić izjavila je Tanjugu da će se do završetka Regionalne deponije meriti parametri uticaja deponije na životnu sredinu, a biće usaglašeni i planski dokumenti, u smislu toga da će na lokaciji sadašnje deponije postojati transfer-stanica za buduću regionalnu deponiju.
"Na lokaciji sadašnje deponije u skorijoj budućnosti biće izgrađena transfer-stanica. Takođe, biće dograđen postojeći objekat za selekciju i reciklažu otpada, a planira se i izgradnja sabirnog centra za posebne tokove otpada" – rekla je Dulićeva Tanjugu.
Godišnje se na deponiju lageruje oko 50.000 tona otpada, a u proseku svaki Subotičanin dnevno "napravi" oko jednog kilograma smeća. Deponija zauzima oko 33 hektara i ima visinu od preko stotinu metara.
Za 35 godina korišćenja, Aleksandrovačka bara, odnosno lokacija na kojoj se nalazi deponija, od najniže tačke sa najnižom nadmorskom visinom, postala je "najveće brdo" u Subotici.
Po poslednjim informacijama, izbor izvođača radova za izgradnju Regionalne deponije mora biti završen do kraja naredne godine, nakon čega sledi rok od tri godine za izgradnju kompletnog sistema za upravljanje otpadom.
