Komentara: 25
Pregleda: 6944

U Subotici sve češće padaju ne samo fasade nego i čitave kuće

25.03.2015. u 14:27h
Izvor: Subotičke novine
Zbog dugogodišnjeg neodržavanja najviše su ugrožene stare zgrade od kojih su mnoge u gotovo strogom centru grada. Da li su prolaznici bezbedni ako se obrušavaju ornamenti pa i čitavi zidovi? Vlasnici ne mogu da odgovaraju ako zapuste kuće, već samo kada ugroze sigurnost i živote drugih.
U Subotici sve češće padaju ne samo fasade nego i čitave kuće

Prolazak Preradovićevom ulicom, između Zagrebačke i Karađorđevog puta, povezan je sa rizikom, jer u većini kuća u ovoj ulici već dugo ne stanuje niko i one naočigled propadaju, a samim tim predstavljaju i opasnost po prolaznike. Pre desetak dana zid jedne od njih je popustio i obrušio se na trotoar, a koliko sutradan, sa druge strane, sa jedne zgrade koja je nekada mogla da se nazove palatom, pootpadali su krupni delovi ornamenata, ali srećom niko nije stradao. No, da li će uvek tako biti?

Preradovićeva ulica sve više podseća na avetinjski ambijent dok ovim uskim saobraćajnim grlom tutnji saobraćaj i prođe na desetine pa i stotine teških teretnih vozila dnevno. Vibracije su davno razdrmale temelje i zidove nekada reprezentativnih kuća i oterale ljude koji su u njima stanovali, a vlasnicima je sada teško da za oštećene objekte nađu kupce, jer i oni koji bi mogli da ih kupe nemaju interes da na ovoj lokaciji podižu nove zgrade. Sudbina ove ulice je lagano umiranje u očekivanju zaobilaznice, famoznog „ipsilon kraka“ koji bi drumske krstarice na putu prema i od graničnog prelaza izveo iz grada.

Ali, nije samo Preradovićeva u pitanju kada se pominje rušenje kuća i ugrožavanje bezbednosti građana, ima dosta i drugih, pojedinačnih stambenih, pa i javnih objekata koji su dotrajali i prete da se uruše, pa je opravdano pitanje šta grad i gradske službe, konkretno Građevinska inspekcija, preduzimaju u takvim slučajevima i šta mogu da preduzmu na osnovu važećih zakonskih propisa u ovoj oblasti?

Potera za vlasnicima

Kada se ovo pitanje postavi inspektorima i čuje odgovor, utisak je da to baš nije mnogo, pre svega zbog ovlašćenja koja imaju ili bolje reći nemaju. Zakon, naime, dozvoljava vlasnicima da beskonačno dugo vremena drže objekte u ruiniranom stanju a ono što moraju da urade je da spreče ugrožavanje bezbednosti prolaznika, što se dešava kada oni već dospeju u poodmaklu fazu dotrajalosti.  Do tada, niko ih ne može primorati da investiciono pa i estetski održavaju kuće.

- „Prijavu da se srušio zid kuće u Preradovićevoj ulici dobili smo od Komunalne policije i nakon toga smo je ogradili trakom sa natpisom „Opasnost“ kako neko od prolaznika ne bi stradao. U subotu, kada se to desilo, nisam zatekla vlasnika i bilo je očigledno da u kući niko ne živi. Sledeće je bilo da u Katastru pronađem ime vlasnika da bih mu izdala rešenje sa rokom da ukloni delove objekta koji predstavljaju opasnost. Ispostavilo se da on živi na Kelebiji a da je kuću nasledio od roditelja, ali je nije održavao niti prodavao. U ponedeljak se vlasnik pojavio, s tim da je do tada već kuću prodao, a novom vlasniku ostalo je da od Službe za građevinarstvo zatraži dozvolu za rušenje kuće, što je sada već i u toku", kaže građevinski inspektor Đenđi Budišin, koja je intervenisala u ovom slučaju.

Možda se tako ne čini, ali zbog ruševnih kuća inspektori imaju pune ruke posla i vrlo često nije ni lako, ni jednostavno pronaći vlasnika napuštene kuće uprkos podacima u Katastru, pogotovo ako se duži niz godina nalazi u inostranstvu.

- „Imamo velikih problema ponekad da uđemo u trag vlasnicima, nekada ima više naslednika pa se ne održava objekat, nisu prepisani, nema tačnih podataka u Katastru ili parnica o nasleđivanju nije održana. Imala sam slučaj u ulici Frederika Šopena gde se deo kuće urušio u komšijski prostor, a vlasnik je u inostranstvu. Nekako sam uspela preko neke stare adrese da dođem do njegovog brata i onda sam morala, prema Zakonu o upravnom postupku, da ga imenujem za privremenog zastupnika i uručim mu rešenje.  On je uspostavio kontakt sa bratom u inostranstvu i problem je rešen. Ali, ne ide uvek tako i potrebno je ne samo da se ispiše rešenje šta mora da se uradi da bi se otklonila opasnost, nego i mnogo truda i vremena da ono stigne u prave ruke", objašnjava Đenđi Budišin.

Šta su hitne intervencije?

Kada dođe do oštećenja koja mogu da predstavljaju opasnost po bezbednost prolaznika i suseda, a i po samog korisnika kuće, građevinski inspektori intervenišu, i to tako da se kritično mesto ograđuje trakom, dok su vlasnici dužni da preduzmu ostale mere kako bi se pretnja otklonila.  Ukoliko ne budu pronađeni, inspekcija iz sredstava kojima raspolaže za hitne intervencije rešava problem, a trošak u krajnjem ishodu pada na vlasnika, kada bude utvrđen. Na žalost, inspektori za postupanje nemaju veća ovlašćenja.

- „Naše je da postavimo traku, a nju prolaznici vrlo brzo pokidaju.  Nemamo pravo da od vlasnika tražimo da mesto ogradi čvrstim materijalom, jer to spada u investicione zahvate. Jednom sam izdala takav nalog, stranka se žalila i rešenje je poništeno.  Što se tiče sredstava za hitne intervencije, ona su veoma skromna na godišnjem nivou i namenjena su za prinudno izvršenje, odnosno rušenje bespravno podignutih objekata. Naša je obaveza da za ruševne objekte koji su neuslovni za stanovanje, ili njihove delove, donesemo zabranu korišćenja i prosledimo je Službi za građevinarstvo.  Mi ne možemo da izdamo nalog za rušenje kompletne zgrade već samo za uklanjanje delova koji su statički nestabilni, na primer crepa koji pada sa krova.  I to moramo tačno da navedemo koliko crepova i na kojem delu krova, odnosno koliko redova cigala, i tako dalje. Ako se ne nađe vlasnik, rešenje se izdaje za n.n. lice i obavlja se hitna intervencija, a jednog dana kada se nekretnina bude prodavala ovaj trošak "pada" na vlasnika.  Iz ovih sredstava godišnje možemo da uradimo dve ili tri intervencije, zavisi kakvog su obima, a svaki građevinski inspektor ima nedeljno bar jedan ovakav ili sličan slučaj", kaže Đenđi Budišin.

Problem je i sa zgradama sa kolektivnim stanovanjem. Dok se za javne objekte i one koji su na režimu održavanja, rešenja upućuju Direkciji za izgradnju grada, tamo gde ne postoji Skupština stanara inspektori moraju svakom vlasniku pojedinačno da ispišu i uruče rešenje, a to znači dvadeset ili trideset za jedan slučaj, zavisno od toga koliko je stanara. Najteže je sa zaštićenim kućama u gradskom jezgru jer se vlasnici, i kada dobiju i prihvate rešenje, u nameri da saniraju objekat suočavaju sa uslovima Međuopštinskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a to znatno poskupljuje radove i stavlja ih pred svršen čin da mogu samo da uklone neposrednu opasnost po prolaznike. Ali, za razliku od vlasnika individualnih kuća, na kolektivne zgrade primenjuje se Zakon o održavanju stambenih zgrada, po kojem oni mogu da budu kažnjeni ako ih ne održavaju propisno.

- „Nedavno smo imali takav slučaj u Bose Milićević 25, zajedničkom objektu sa više vlasnika, gde je Skupština stanara dobila rešenje da uklone ruševnu strehu i obiju malter. To je urađeno, trenutno je opasnost otklonjena, ali zgrada nije popravljena i izvesno je da će za neko vreme malter početi da opada na drugom mestu", zaključuje Đenđi Budišin.

Ko može da pomogne?

Prethodne nedelje, građevinska inspektorka na poziv građana intervenisala je u ulici Ksavera Šandora Đalskog, gde se deo susedne kuće domaćinima srušio na kolski ulaz i samo srećom niko nije stradao.

- „Objekat je u katastrofalnom stanju. U jednom njegovom delu, u jednoj sobi koja se još koliko-toliko drži, živi vlasnik, sam, nezaposlen, primalac socijalne pomoći od 6000 dinara mesečno, koji ne može bilo šta da popravi. Isključeni su mu i struja i voda, a čitava kuća, sa koje je krenuo i krov, je u takvom stanju da sam morala da izdam zabranu njenog korišćenja. Mi ne možemo da rešimo šta će biti sa vlasnikom, predložila sam mu da ode u Centar za socijalni rad da traži pomoć. Takvih je kuća, na žalost, sve više", kaže Đenđi Budišin.

Izvor: Subotičke novine
Postavljeno pre 9 godina i 3 dana
Komentara: 25
Pregleda: 6944
Komentara
0
Napiši komentar
Pošalji komentar
Dodaj grafički fajl
(do 20 MB)
    Imaš na raspolaganju 1000 karaktera
    Pravila komentarisanja
    Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove ovog Internet portala. Komentari su moderirani i odobravani u skladu sa opštim pravilima i uslovima.